Međunarodni dan glazbe obilježava se svake godine 1. listopada. Ovaj dan proglasio je UNESCO 1975. godine s ciljem promicanja različitih glazbenih izraza i podizanja svijesti o važnosti glazbe u životima ljudi diljem svijeta. Glazba nas povezuje, bez obzira na kulturne ili jezične razlike, a Međunarodni dan glazbe prilika je da se oda priznanje svim glazbenicima i bogatstvu glazbenih stilova koje njegujemo u različitim kulturama.
Povodom toga dana, učenici 4. razreda izborne nastave Glazbene umjetnosti obilježili su Međunarodni dan glazbe istražujući nastanak i razvoj europske i hrvatske glazbe kroz povijest. Kroz istraživanje glazbene baštine i slušanje različitih stilova, proširili su svoje znanje i osjetili ljepotu glazbe koja nadilazi granice i vrijeme.
Tijekom školskih odmora puštali su raznolike glazbene primjere, čime su glazbom ispunili prostor škole i potaknuli ostale učenike na slušanje i uživanje u različitim glazbenim stilovima te pokazali kako glazba nije samo umjetnost, već i sredstvo izražavanja, povezivanja i očuvanja kulturnog identiteta.

Glazba je univerzalni jezik čovječanstva. (Longfellow Henry Wadsworth)

Nastanak glazbe

Glazba je nastala još u prapovijesti, puno prije razvoja pisane riječi. Prvi oblici glazbe uključivali su pjevanje, ritmičko udaranje kamenja, drveta ili bubnjeva napravljenih od životinjskih koža. S vremenom su se razvili prvi glazbeni instrumenti, poput frula izrađenih od kostiju i rogova. Glazba je tada bila usko povezana s religijskim obredima, svakodnevnim životom i zajednicom te služila je za izražavanje osjećaja, pripovijedanje priča, okupljanje ljudi i stvaranje posebnog ozračja. Upravo ti rani zvukovi predstavljaju temelje glazbe kakvu danas poznajemo.

Razvoj glazbe u Europi kroz povijest

•    Antika – Grci razvijaju glazbenu teoriju, koriste instrumente poput lire i aulosa.
•    Srednji vijek – Dominira crkvena glazba, posebno gregorijanski koral; kasnije se razvija višeglasje.
•    Renesansa – Skladnije melodije, razvija se i svjetovna glazba (madrigali).
•    Barok – Glazba postaje dramatična, rađa se opera; važni skladatelji: Bach, Händel, Vivaldi.
•    Klasicizam – Jasne strukture, razvoj simfonije i sonate; skladatelji: Haydn, Mozart, Beethoven.
•    Romantizam – Naglasak na emocijama i nacionalnom duhu; skladatelji: Chopin, Liszt, Wagner, Verdi.
•    20. stoljeće i suvremenost – Različiti glazbeni stilovi (impresionizam, jazz, rock, pop, elektronička glazba); tehnološki razvoj omogućuje širu dostupnost glazbe.

Početci i razvoj hrvatske glazbe

•    9. stoljeće – Najraniji tragovi crkvene glazbe kod Hrvata (glagoljaško pjevanje).
•    15. – 16. stoljeće – Razvoj i crkvene i svjetovne glazbe.
•    Julije Skjavetić – Prvi hrvatski skladatelj tiskane glazbe (madrigali, Venecija).
•    17. – 18. stoljeće – Snažan utjecaj crkvenih redova (isusovci, franjevci); Ivan Lukačić (zbirka Sacrae cantiones, 1620.).
•    18. – 19. stoljeće – Razvoj instrumentalne glazbe; Luka Sorkočević – prvi hrvatski simfoničar.
•    19. stoljeće – Jačanje nacionalne glazbe; Vatroslav Lisinski (Ljubav i zloba, prva hrvatska opera, 1846.), Ivan Zajc (Nikola Šubić Zrinjski).
•    20. stoljeće – Jakov Gotovac (Ero s onoga svijeta, 1935.) – najpoznatija hrvatska opera.
•    Osnivaju se važne glazbene institucije: Hrvatska filharmonija, Hrvatsko narodno kazalište, Muzička akademija.
•    Suvremeno doba – Milko Kelemen, inovativni skladatelj suvremene glazbe.
•    Razvoj popularne glazbe – šansona, zabavna glazba, rock i pop scena.
•    Očuvanje i modernizacija tradicijske glazbe – klapsko pjevanje (zaštićeno od UNESCO-a), tamburaška glazba, ganga, bećarac.